Hollywood, kakvog danas poznajemo, započeo je svoj život u drugom desetljeću 20. stoljeća usponom proizvodnih pogona u Južnoj Kaliforniji. Tamo su ih stvorili brojni filmaši koji su preselili svoje poslovanje iz New Yorka u potrazi za lijepom klimom za cjelogodišnje snimanje filmova i kako bi izbjegli naknade koje je nametnuo Thomas Edison, koji je bio vlasnik mnogih patenata na filmove - proces izrade. 1915. ustavni sud je stao na kraj njegovom monopolu.
Popularnost filmova počela je stvarati filmske studije. Osnovana od strane ambicioznih ljudi kao što su Samuel Goldwyn, Carl Laemmle, William Fox, Louis B. Mayer i četiri Warner Brothersa (Harry, Albert, Samuel i Jack), organizirana produkcija filmova u Hollywoodu postala je standard. Hollywoodsku filmsku produkciju držalo je gotovo isključivo osam studija, pet velikih i tri manja. Glavni su bili Paramount, Fox Film Corporation (kasnije 20th Century Fox), Warner Bros, RKO i Loew's (kasnije Metro-Goldwyn-Mayer).
Filmski studiji, Big Five, (Paramount, Fox, Warner, RKO i MGM) bili su vladari američke filmske industrije između kasnih 20-ih i 50-ih. Ovo "zlatno doba holivudske kinematografije" započelo je objavljivanjem prvog dugometražnog filma sa zvukom, The Jazz Singer, 1927. godine.
Svi su filmski studiji doživjeli značajan rast tijekom godina Velike depresije u SAD-u, sa sve većim brojem ljudi koji traže zabavu na platnima. Ulaznice za kino često su bile daleko jeftinije od ulaznica za kazališne predstave i koncerte. 66% Amerikanaca išlo je u kino svaki tjedan tijekom Velike depresije.
Dvadesete godine prošlog stoljeća bile su kada je filmska industrija cvjetala sa stotinama filmova koji su se snimali svake godine. Hollywood je postao američka sila. Redatelji su počeli dobivati sve veća priznanja, a glumci sve veću slavu.
1920-ih i 1930-ih snimljeno je više filmova nego bilo koje drugo desetljeće. Žanrovski filmovi bili su veliki hitovi, posebno vesterni, gangsterski i krimići te mjuzikli.
1939. izašli su neki od najvećih filmova u povijesti kinematografije poput Čarobnjaka iz Oza, Prohujalo s vihorom i Gospodin Smith ide u Washington.
Rane 1940-e bile su teške godine za američku filmsku industriju, posebno nakon napada Japanaca na Pearl Harbor. Međutim, produkcija se oporavila zahvaljujući napretku tehnologije kao što su specijalni efekti, bolja kvaliteta snimanja zvuka i početak korištenja filmova u boji, što je sve učinilo filmove modernijim i privlačnijim.
Kao i sve druge američke industrije, filmska industrija je na Drugi svjetski rat odgovorila povećanom produktivnošću, Hollywood je bio glavni izvor američkog patriotizma stvarajući propagandu i dokumentarne filmove. Godine 1946. zabilježena je najveća posjećenost i ukupni profit svih vremena.
Pedesete godine prošlog stoljeća bile su vrijeme velikih promjena u američkoj kulturi i u cijelom svijetu. U poslijeratnim Sjedinjenim Državama, prosječna je obitelj rasla u bogatstvu, što je stvorilo nove društvene trendove, napredak u glazbi i uspon pop kulture – a revolucija je bila dolazak televizora. Do 1950. procjenjuje se da je 10 milijuna domova posjedovalo televizor.
Privlačnost i pogodnost televizije uzrokovala je veliki pad posjećenosti kina, što je rezultiralo gubitkom novca u mnogim holivudskim studijima. Kako bi se prilagodio vremenu, Hollywood je počeo proizvoditi filmove za TV kako bi zaradio novac koji je gubio u kinima. To je označilo ulazak Hollywooda u televizijsku industriju.
1963. bila je jako loša godina u filmskoj produkciji; objavljeno je oko 120 filmova. Ovaj pad proizvodnje uzrokovan je manjim profitom zbog privlačnosti televizije. Dodatno, prosječna cijena ulaznice za film spuštena je na samo jedan dolar, u pokušaju da se privuče više posjetitelja u kino.
Do 1970. to je uzrokovalo depresiju u filmskoj industriji koja se razvijala tijekom proteklih 25 godina. Nekoliko studija i dalje se borilo za preživljavanje i zarađivalo na nove načine, poput tematskih parkova poput Floridskog Disney Worlda. Zbog financijskih poteškoća, nacionalne tvrtke otkupile su mnoge studije. Zlatno doba Hollywooda je završilo.
S Vijetnamskim ratom, 1970-e su počele sa frustracijama unutar američke kulture. Iako je Hollywood doživio svoje najniže rezultate, tijekom kasnih 1960-ih, 1970-ih je doživio nalet kreativnosti zbog promjena u ograničenjima jezika, seksa i nasilja.
Ponovno rođenje Hollywooda tijekom 1970-ih temeljilo se na proizvodnjih akcijskih filmova.
Hollywoodski financijski problemi donekle su ublaženi tada iznenađujućim uspjehom filmova poput Ralja i Ratova zvijezda, koji su postali filmovi s najvećom zaradom u povijesti filma (u to vrijeme).
U 1980-ima, većina igranih filmova iz tog vremena smatrana je generičkim.
Filmovi tog vremena bili namijenjeni publici koja je tražila jednostavnu zabavu i za većinu se smatra da su rađeni po špranci.
Budućnost filma nije izgledala dobro jer su troškovi proizvodnje rasli, a cijene ulaznica padale. Iako je sve djelovalo otužno, filmovi poput Povratka Jedija, Terminatora i Batmana doživjeli su neočekivani uspjeh.
Gospodarski pad ranih 1990-ih prouzročio je veliki pad zarade od blagajni.
Snimanje filmova postajalo pretjerano skupo zbog viših troškova za filmske zvijezde, agencijskih naknada, rastućih troškova produkcije, reklamnih kampanja i prijetnji ekipi štrajkom.
VHS je tada bio popularan, a zarada od iznajmljivanja videa bila je veća od prodaje ulaznica za kino. CDovi su otvorili put filmovima na DVD-u koji su imali bolju kvalitetu slike kao i kapacitet za interaktivni sadržaj.
Evolucija kinematografije u 21. stoljeću nije bila ništa manje od revolucionarne. Ovo stoljeće svjedoči promjenama u pripovijedanju i promjenama u načinu na koji se filmovi proizvode, distribuiraju i konzumiraju.
Filmovi poput "Avatara" (2009.) Jamesa Camerona postavili su nove standarde za impresivne vizualne efekte.
U 21. stoljeću pojavile su se franšize. Marvel i DC međusobno su povezali svoje filmove.
Pojava streaming platformi kao što su Netflix, Amazon Prime Video i Disney+ poremetila je tradicionalnu distribuciju filmova.
Krenula je sve veća potražnja za raznolikošću. Filmski redatelji iz različitih sredina stekli su priznanje, a priče koje istražuju različite kulture, identitete i iskustva našle su svoje mjesto u mainstream kinematografiji.
댓글